Beograd 1903 – 1944.
1903. Rođen je kao vanbračno dete, a majka mu je bila pralja. "U krugu beogradskih nadrealista se govorilo da je, navodno, trebalo da odigra ulogu prestolonaslednika, lažnog kraljevskog novorođenčeta, sina Drage i Aleksandra Obrenovića," M. B. Protić, Srpsko slikarstvo XX veka, Beograd 1970, 300.
1920–1929. Posle ratom isprekidanog školovanja, završio je Trgovačku akademiju. Proveo je tri godine na Državnoj umetničkoj školi u Beogradu.
1930. Bio je među trinaest potpisnika manifesta u almanahu Nemoguće, gde je objavio i seriju crteža: Samoubica ili sanjar, Puls, Početak istog mesta, 11 x 11 h ili očajanje jedne noći, kao i fotokolaž Spava zlatna strast.
1931–1932. Intenzivno je sarađivao u magazinu Nadrealizam danas i ovde, a najveći broj njegovih radova publikovan je u ovom časopisu: Uspomena, Drvo očiju i dr.
1932. Izlagao je ciklus nadrealističkih slika u Umetničkom paviljonu "Cvijeta Zuzorić" u Beogradu.
1934. Sa M. Kujačićem, Đ. Andrejevićem Kunom, Đ. Teodorovićem i drugim umetnicima osnovao je grupu Život.
1935–1937. Pisao je redovno likovne kritike za list Politika, a ponekad je objavljivao priloge i u časopisu Naša stvarnost.
1936–1940. Izlagao je na grupnim umetničkim izložbama.
1944. Ratne godine je proveo na periferiji Beograda. "Kada je čuo da su partizani i ruski tenkovi prodrli u ulicu, izleteo je iz nekog skloništa u blizini Bajlonijeve pijace i ušao u borbu protiv Nemaca. Odsečen od svoje jedinice, zatečen naoružan od druge, nije navodno pristao da se razoruža i, zbog tragičnog nesporazuma, izgubio je život", M. B. Protić, nav. delo.